Obzirom na dugu i bogatu povijest Grada Siska tijekom koje je grad imao uspone i padove u svom značaju i veličini, tako se u današnje vrijeme otkrivaju i ostaci groblja. U vrijeme rimske Siscie nalaze se tragovi groblja na južnom i sjevernom ulazu u grad, izvan bedema grada. U srednjem vijeku groblja se nalaze uz crkve, što se pokazalo i prilikom arheoloških istraživanja pored crkve sv. Križa zatim pored crkve sv. Quirina kao i groblje pored crkve pohoda Blažene Djevice Marije. U novijoj povijesti grad Sisak je imao groblje sve do sredine sedamdesetih godina prošlog stoljeća na području uz crkvu sv. Quirina, kada su odlukom tadašnje vlasti odlučili to groblje zatvoriti odnosno premjestiti na današnju lokaciju groblja Viktorovac.
Groblje Viktorovac datira još od vremena kada je Sisak bio podijeljen na vojni i civilni, značajniji razvoj groblja Viktorovac počinje početkom četrdesetih godina prošlog stoljeća a nastavlja se preseljenjem posmrtnih ostataka sa Quirinova groblja od sredine šezdesetih do sredine sedamdesetih godina prošlog stoljeća.
Današnja vizura hortikulturnog uređenja groblja datira iz početka devedesetih godina prošlog stoljeća.
Na groblju Viktorovac nalaze se spomeničke vrijednosti kao što je spomenik “Zastava” (rad Antuna Augustinčića), zatim centralni križ (rad akad. kipara Marijana Glavnika), spomenik Savskim žrtvama (rad akademskog kipara Želimira Janeša) kao i niz anonimnih autora koji su svoje radove ostavili na spomenicima pokojnih.
Od značajnijih osoba koje su pokopane na groblju Viktorovac možemo spomenuti dugogodišnjeg gradonačelnika Franju Lovrića, profesor pisac i kroničar Ferdo Hefele, prof. muzike i skladatelj Franjo Medricky, general Janko Bobetko, osnivač prvog partizanskog odreda Vlado Janić-Capo, pjesnikinja Tea Benčić Rimay, akademski slikar Slavo Striegel, akademski kipar i slikar Marijan Glavnik te mnogi drugi.
